Na\u0161a prva stanica na izletu kroz Slovaniju bilo je \u0110AKOVO, odnosno \u0110AKOVA\u010cKA KATEDRALA.
\u0110akova\u010dka je katedrala me\u0111u najmla\u0111im u Hrvatskoj; istodobno je najisto\u010dnija biskupska, katoli\u010dka stolna crkva, uz granicu Istoka i Zapada. No, korijeni su joj duboko u povijesti i se\u017eu sve do u 13. stolje\u0107e. Izgra\u0111en je biskupski dvor i prva katedrala. Ovu prvu, goti\u010dku, katedralu uni\u0161tili su Turci za svog 150-godi\u0161njeg boravka u ovim krajevima (1537.-1687.). Nakon protjerivanja Turaka, biskupi \u0110uro Pata\u010di\u0107 i Petar Baki\u0107, po\u010detkom 18. stolje\u0107a, podi\u017eu unutar starih zidina novu, drugu, vrlo skromnu katedralu i biskupski dvor. Budu\u0107i da je druga katedrala, zidana nakon odlaska Turaka, bila konstrukcijski vrlo slaba i nepopravljiva, \u017eelju svojih prethodnika ostvario je biskup Josip Juraj Strossmayer (1848. – 1905.). U veliki pothvat ulo\u017eio je svoj ste\u010deni ugled, energiju i znanje, naslije\u0111enu zakladu, biskupijska i svoja materijalna sredstva. Ostvario je djelo koje zadivljuje svakog posjetitelja \u0110akova. Nacrte za katedralu biskup Strossmayer je naru\u010dio u Be\u010du, kod vrlo poznatog arhitekta Karla R\u00f6snera. Plan je bio crkvu zavr\u0161iti za 5 godina, ali su se radovi protegnuli na punih 16 godina, do 1882. U me\u0111uvremenu je arhitekt R\u00f6sner umro, pa biskup anga\u017eira drugog arhitekta, Friedricha Schmidta, tako\u0111er Be\u010danina, koji je istodobno gradio i zagreba\u010dku katedralu. Jedino je opeka pe\u010dena u \u0110akovu, u biskupijskoj ciglani. Za gradnju je potro\u0161eno 7 milijuna opeka, a kamen i sve ostalo trebalo je – u onda\u0161njim prilikama – dopremati iz Istre, Austrije, Ma\u0111arske, Italije, Francuske i s drugih strana.<\/p>\n\n\n\n
Zatim smo pro\u0161etali VUKOVAROM ,te posjetili OV\u010cARU
VUKOVAR, grad, pristani\u0161te na utoku rijeke Vuke u Dunav, stari je barokni grad, poznat po Domovinskom ratu i stra\u0161nim razaranjima. Me\u0111u mno\u0161tvom vrlo atraktivnih, ali u ratu te\u0161ko stradalih gra\u0111evina, isti\u010du se dvorac Eltz iz XVIII st., barokne zgrade u sredi\u0161tu grada, franjeva\u010dki samostan, \u017eupna crkva sv.Filipa i Jakova, pravoslavna crkva sv. Nikolaja i dr. Izvan grada na obali Dunava prema Iloku nalazi se Vu\u010dedol, bogato arheolo\u0161ko nalazi\u0161te. Obredna posudica Vu\u010dedolska golubica smatra se svojevrsnim simbolom grada.
Vukovar ima svog nobelovca Lavoslava Ruzi\u010dku. Ro\u0111en je u Vukovaru 1887. godine, a Nobelovu nagradu za kemiju dobio je 1939. godine.
OV\u010cARA je ime farme 5 km isto\u010dno od grada Vukovara, danas poznate po srpskom logoru u vrijeme Domovinskog rata. U tom dijelu Ov\u010dare napravljen je konc. logor, jer su ti hangari ogra\u0111eni sa svih strana i lako se \u010duvaju. Ov\u010dara je otvorena po\u010detkom listopada 1991. godine i kroz logor je pro\u0161lo 3000-4000 zato\u010denika. Pripadnici JNA,TO, \u010detnici, Arkanovci i dr. \u010dinili su strahote nad zato\u010denicima. U ovom konc-logoru ubijeno je 200 zato\u010denika i nestala je 61 osoba. Grupe po desetak zato\u010denika traktorima su odvozili na mjesto gdje su streljani i ba\u010deni u masovnu grobnicu, gdje je prona\u0111eno 200 tijela. Uglavnom su to bili ranjenici i medicinsko osoblje vukovarske bolnice.<\/p>\n\n\n\n
Posjetili smo najisto\u010dniji hrvatski grad ILOK
Crkvu i samostan Majke Bo\u017eje, te Ilo\u010dke podrume, gdje smo degustirali poznata Ilo\u010dka vina.
Grad Ilok, najisto\u010dniji je hrvatski grad, kulturno, administrativno i gospodarsko sredi\u0161te Zapadnog Srijema. Smje\u0161ten je na zapadnim obroncima Fru\u0161ke gore, na podru\u010dju izuzetno pogodnom za uzgoj vinove loze.
Podru\u010dje grada Iloka zarana je naseljeno i bogato kulturnim naslje\u0111em, o \u010demu svjedo\u010de nalazi od prapovjesti, preko rimskog razdoblja, gdje je postojala konjani\u010dka utvrda -Cuccium, do zlatnog razdoblja srednjeg i novog vijeka. U srednjem vijeku u Iloku je izgra\u0111ena utvrda: 12 st., a u pisanim spomenicima spominje se vi\u0161e crkava i samostana. Najpoznatiji gospodar grada je Nikola Ilo\u010dki (1410.-1477.). Kao gospodar imanja naslijedio ga je sin Lovro (1460.-1525.). Franjevci se u Iloku zasigurno nalaze u prvoj polovici 14. stolje\u0107a kada je izgra\u0111eno zapadno krilo samostana, a franjeva\u010dka crkva Uznesenja Marijina, gra\u0111ena je 1349. godine. U tom razdoblju postaje zna\u010dajno sredi\u0161te. Nikola Ilo\u010dki ju je obnovio i produ\u017eio poslije smrti sv. Ivana Kapistrana (1386.-1456.), koji je umro u Iloku.(1460. na\u010dinjem popis “\u010cudesa sv. Ivana Kapistrana” koji se \u010duva u Parizu) .<\/p>\n\n\n\n
ILO\u010cKI PODRUMI d.d.
Osim jedinstvenog Starog podruma, raspola\u017ee sa 8 milijuna litara podrumskih kapaciteta s kompletnom suvremenom opremom za preradu i vo\u0111enje kontrolirane fermentacije, te opremom za razli\u010dite vrste pakiranja vina. Strate\u0161ka odrednica tvrtke jest godi\u0161nja proizvodnja 7 milijuna litara potvr\u0111enih sorti,
Gra\u0161evina, Bijeli pinot, Chardonnay, Rajnski rizling i Traminac ba\u0161 u Iloku daju vrhunac sortnih osobina.<\/p>\n\n\n\n
Za kraj ve\u010dera i fe\u0161ta na seoskom doma\u0107instvu \u201cANTIN STAN\u201d
Nadomak Vinkovaca, podno ju\u017enih obronaka Borinaca, nalazi se selo Ivankovo. Ante i Kaja Peri\u0107 ovdje se ve\u0107 17 godina bave vo\u0107arstvom i preradom vo\u0107a, te seoskim doma\u0107instvom.<\/p>\n\n\n